Preuzeto s bloga Upoznaj pravoslavlje

Baš kao i u Katoličkoj Crkvi, i u pravoslavlju Božić predstavlja jednog od najvećih blagdana. Rođenje Kristovo, rođenje Onoga koji je centralna ličnost čitavog svemira, Spasitelj ljudskog roda, i za pravoslavne je jedan od najvećih događaja u povijesti, zapravo, nadvremenski događaj prema kojemu je sve prije toga stremilo, a sve nakon toga se događa u svjetlu njega. Na koji način, dakle, pravoslavni obilježavaju ovo doba godine?

Za razliku od rimokatoličanstva, u pravoslavlju ne postoji tzv., advent ili došašće, kao period od četiri tjedna priprave za Božić, već ima božićni post. Ovaj božićni post posti se kroz 40 dana uoči Božića, te se ubraja u 4 velika godišnja posta Pravoslavne Crkve. Naziva se još i Filipovim postom, pošto počinje blagdanom dotičnog apostola (15/28.11.). Spominje se još od IV.st., ali je trajao puno kraće; današnjih 40 dana se konačno ustalilo tek 1166. godine.

Što se pravila posta tiče, kao i u svim pravoslavnim postovima, ne jede se hrana životnjskog porijekla (meso, mast, mlijeko, jaja, riba…). ponedjeljkom, srijedom i petkom, jede se kuhana biljna hrana, bez ulja (tzv.post na vodi), ostale dane na ulju, a subotom i nedjeljom može se jesti i riba, kao i na blagdan Uvoda u Hram Bogorodice, te velike blagdane; međutim, nakon 20.12., riba više nije dozvoljena.

Posljednji dan božićnog posta je Badnji dan-Badnjak. Postoji običaj da se na taj dan jede žito, odnosno zrnje, kao spomen na proroka Danijela i drugove, koji se spominju tada, a koji su se u Babilonu hranili upravo time, da se ne onečiste poganskim jelima (Dn 1, 8).

Druga nedjelja prije Božića jest nedjelja Praotaca. To je nedjelja u koju se spominju svi starozavjetni pravednici, od Adama do Josipa. Nedjelja prije Božića jest nedjelja Otaca, kada se spominju svi Isusovi preci po tijelu, navedeni u rodoslovljima Matejevog i Lukinog evanđelja. Nedjelja iza Božića, nedjelja Bogootaca, posvećena je spomenu sv. Josipa, kao i kralja Davida.

Sam Božić se proslavlja 25.12., kao i u katolika, s time, da taj dan julijanskog kalendara pada na 07.01. gregorijanskoga. Međutim, Crkve koje su prihvatile revidirani julijanski kalendar (tzv. „Milankovićev“), slave Božić na isti dan kad i katolici (carigradska, aleksandrijska, bugarska, rumunjska, ciparska i grčka).

Drugi dan Božića proslavlja se Sabor Presvete Bogorodice, a trećega sv. Stjepan. 20.12. počinje predblagdan Božića, a blagdan se završava 31.12. (tzv. „odanije“). Od Božića do Bogojavljenja se pozdravlja riječima „Mir Božji-Hristos se rodi“, odgovor: „va istinu se rodi“, što će reći na hrvatskome: „Mir Božji-Krist se rodi-uistinu se rodi!“.